Jednoumlje ili konformizam POJMOVNIK Jednoumlje u grupi ili konformizam (engl. Conformism, u novije vrijeme Groupthink) je pojava kad se svi članovi grupe prave da o nekom pitanju imaju identičan stav dok je zapravo intimni i skriveni stav mnogih, često i većine drugačiji. (vijesti.me)

Grupa je naizgled postigla konsenzus koji to nije. Uzroci jednoumlja mogu biti različiti: članovi grupe su se umorili od traženja konsenzusa pa se u želji da se rasprava konačno završi, bez obzira na ishod pozitivno izjašnjavaju čak i o prvom predloženom predlogu; članovi grupe se plaše da iskreno iskažu svoje mišljenje da se ne bi zamjerili nekom autoritetu; članovi grupe se, u želji da udovolje drugima i u uvjerenju da prepoznaju i razumiju volju drugih, izjašnjavaju suprotno svom stanovištu. Rezultat je da svi članovi grupe jednoglasno podržavaju ideju o kojoj u sebi imaju drukčije stanovište. Nezavisno od uzroka svog nastanka, jednoumlje je jedan od najčešćih krivaca za pogrešne, pa i štetne poslovne odluke. Proučavanju pojave jednoumlja veliki doprinos je dao američki konsultant Irvin Dženis, koji je tom pojmu dao i ime – Groupthink. (vijest.me)

"Demokracija – pijana definicija terora i vlasti nad ljudima, u njihovo ime i preko njihove duše; to je izmišljena agenda sreće; vrlo sofisticirana devijacija društva kojom se generiše iskazano mišljenje bezoblične mase o kojoj je čuveni Vilhelm Rajh još davno rekao da – masa kao masa nema svoje mišljenje, to je mišljenje mase; ako zamijenimo samo riječ masa sa riječju rulja, dobit ćemo presjek dijaboličnog doba..." (bloger.hr)

Etikete ionako dolaze od mase, a mišljenje mase nije mišljenje nego ritualno ponavljanje bez argumenta. (blog.hr)

Čovjek, dakle, nije slobodan. Zbog svoje predispozicije društvenog bića on se podređuje kolektivnom mišljenju ne razvijajući vlastito. Mnogi u adolescentskom razdoblju to naslute; ali zbog nepostojanja inicijacijskog sustava pokušavaju nešto učiniti banalnim oponiranjem okolici - a često je i samo oponiranje propisano nekom manjom društvenom grupacijom, recimo pristupanjem nekoj uličnoj bandi ili možda subkulturi (punk, metal, hip-hop, gotic i dr.) koja će ponovno odrediti način odijevanja, frizuru, glazbu, grafite i druge znakove pripadnosti. Time se privid slobode postiže odvajanjem od većinske socijalne grupe i priklanjanjem manjinskoj (ipak, takve pokušaje treba prepoznati i pokušati ih usmjeriti). (likovna-kultura)